U srcu Balkanskog poluostrva, prostirući se u jugoistočnoj i srednjoj Evropi, smeštena je mistična i jos uvek nedovoljno istražena Srbija. Od praistorije do današnjih dana bila je i ostala raskrsnica najvažnijih putnih pravaca. Posmatrano geografski, politički i kulturološki, oduvek se nalazila između Istoka i Zapada, između Vizantije i Rima, Otomanskog carstva i zapadnog hrišćanstva, zato su Srbi Zapadu uvek ostali Istok, a Istoku uvek bili Zapad, mudro je izrekao jedan od najvećih srpskih svetitelja – Rastko Nemanjić- Sveti Sava, pre 800 godina.

Vekovni život na raskrsnici puteva, na stalnoj meti osvajačkih pohoda, dovodio je do čestih seoba i mešanja stanovništva, tako da je današnje društvo Srbije multietničko i multikulturološko a stanovništvo ima svestranije obrazovanje i savremeniji pristup životu, kao i veliko poznavanje istorije, tradicije i običaja drugih naroda. Sve je to uticalo na izuzetnu gostoljubivost ljudi po kojoj je Srbija nadaleko poznata. Srbija je bogato obdarena prirodnim lepotama, pitomim rekama i divljim kanjonima, među kojima je najpoznatiji kanjon reke Drine. Jezera Srbiji daju posebnu lepotu. Najveće prirodno jezero je Palićko, a za njim ne zaostaju ni veštačka jezera – ĐerdapskoVlasinskoPerućac i Gazivode. Dok je severni deo Srbije ravna panonska nizija, južni deo Srbije je pretežno planinski sa preko 30 planinskih vrhova iznad 1 500 metara nadmorske visine, a najviši je Đeravica na Prokletijama. Geografski, teritorija Srbije podeljena je na 5 regionalnih celina i to:

  • VOJVODINA
  • BEOGRAD
  • ŠUMADIJA I ZAPADNA SRBIJA
  • JUŽNA I ISTOČNA SRBIJA
  • KOSOVO I METOHIJA

Deo teritorije Srbije obuhvata 5 nacionalnih parkova, 16 parkova prirode, 16 predela izuzetnih odlika, 67 rezervata prirode, 42 zaštićena prostora kulturno-istorijske vrednosti i 317 spomenika prirode. Današnja Srbija je moderna evropska država, član je Ujedinjenih Nacija, zvaničan kandidat za članstvo u EU i vojno neutralna država.