Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Evrope, koja se na zapadu graniči sa Italijom, na severu s Austrijom, na severoistoku sa Mađarskom, na istoku i jugu sa Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Slovenija je članica Ujedinjenih nacija, Europske Unije i NATO saveza. Slovenski preci današnjih Slovenaca verovatno su se doselili na područje Slovenije u 6. veku. U 7. veku je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država. 745. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje deo franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenačkom jeziku. U 14. veku veći deo današnje Slovenije pada pod vlast Habzburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada deli na tri pokrajine: Kranjsku, Gorišku i Štajersku. 1848.god. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i delove Dalmacije, osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, 1943.god. Današnja Slovenija je proglasila nezavisnost od SFRJ 1991, a priznata je nekoliko meseci nakon kratkotrajnog rata. Kao nezavisna država je 2004. postala članica NATO-a, i članica Evropske Unije. Slovenija se nalazi u Srednjoj Evropi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizije i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U severozapadnom delu države preovladjuju Alpi s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Evropi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Više od polovine površine pokrivaju šume (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) i činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta.

Slovenija je iz godine u godinu sve traženija, posećenija među ljubiteljima skijanja i zimskih sportova. Popularnost je stekla zahvaljujući blizini, magičnoj prirodi i gostoljubivosti domaćina, tako ne čudi da iz godine u godinu sve više skijaša bira Sloveniju za svoj ​​odmor, zimovanje.