Sorry, this entry is only available in Serbian. For the sake of viewer convenience, the content is shown below in the alternative language. You may click the link to switch the active language.

Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Evrope, koja se na zapadu graniči sa Italijom, na severu s Austrijom, na severoistoku sa Mađarskom, na istoku i jugu sa Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Slovenija je članica Ujedinjenih nacija, Europske Unije i NATO saveza. Slovenski preci današnjih Slovenaca verovatno su se doselili na područje Slovenije u 6. veku. U 7. veku je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država. 745. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje deo franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenačkom jeziku. U 14. veku veći deo današnje Slovenije pada pod vlast Habzburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada deli na tri pokrajine: Kranjsku, Gorišku i Štajersku. 1848.god. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i delove Dalmacije, osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, 1943.god. Današnja Slovenija je proglasila nezavisnost od SFRJ 1991, a priznata je nekoliko meseci nakon kratkotrajnog rata. Kao nezavisna država je 2004. postala članica NATO-a, i članica Evropske Unije. Slovenija se nalazi u Srednjoj Evropi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizije i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U severozapadnom delu države preovladjuju Alpi s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Evropi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Više od polovine površine pokrivaju šume (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) i činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta.

Slovenija je iz godine u godinu sve traženija, posećenija među ljubiteljima skijanja i zimskih sportova. Popularnost je stekla zahvaljujući blizini, magičnoj prirodi i gostoljubivosti domaćina, tako ne čudi da iz godine u godinu sve više skijaša bira Sloveniju za svoj ​​odmor, zimovanje.