Južna Srbija zauzima prostor između dve reke, Južne Morave i njene pritoke Nišave. Reke teku kroz široke i plodne ravnice i teško prohodne klance, što ovom kraju daje specifično prirodno obeležje. Kroz ovaj deo Srbije prolaze najvažniji putni pravci Balkanskog poluostrva, koji vode na istok i na jug, Bugarsku i Grčku. Gradovi ove oblasti, iako leže u kotlinama, imaju svoju planinu, od kojih je najgorostasnija Suva planina iznad Niša. Osim Niša koji je centar ove regije, tu su još i gradovi, Pirot koji leži na putu iz Carigrada za Beograd i koji je na ovom mestu postojao još u rimsko vreme. Poznat je po izradi neponovljivih primeraka pirotskih ćilima a u njegovoj blizini su manastiri Poganovo i Sukovo.

Na reci Veternici, nedaleko od njenog ušća u Južnu Moravu, nalazi se gradić Leskovac zaštićen obroncima planina Radana, Pasjače i Kukavice. Nedaleko od Leskovca, na izlazu iz varošice Lebane, nalaze se ostaci kasnoantičkog grada Justinijane Prime – Caričinog grada, koji se neizostavno mora posetiti, kao i kanjon reke Vučjanke koji se smestio u podnožje planine Kukavice. Nedaleko od Leskovca u jugo-istočnom kutku Srbije smešteno je Vlasinsko jezero sa plutajućim ostrvima, koja su zaštitni znak ovih jezera. Oko jezera su planinski vrhovi, klanci, izvori irečice sa svojim slapovima, specifičan biljni i životinjski svet, stari manastiri i crkve a zabačena sela su zanimljiva sama po sebi. Najjužniji grad u Srbiji je Vranje koji je sačuvao dosta spomenika turske epohe i duh prohujalih vremena. Uz samu granicu sa Makedonijom u dolini reke Pčinje, smešten je manastir Prohor Pčinjski, posvećen južnoslovenskom svecu Prohoru. U neposrednoj blizini manastira, na samoj granici sa Makedonijom, je potpuno zaboravljeni i gotovo netaknut deo Srbije, poznat po planini Dukat. Od Niša prema Kosovu, nalazi se toplički okrug u čijem su središtu Prokuplje i Kuršumlija. Prokuplje se razvilo na mestu antičkog Hameuma a svoj naziv je dobio po Hramu Svetog Prokopija, koji potiče iz X veka i nalazi se u centru grada, a u njemu se čuvaju mošti ovog sveca kao i ruka svetog Đorđa. Kada iz Prokuplja krenemo put Kuršumlije, ne možemo a da ne posetimo Pločnik – arheološki lokalitet Vinčanske kulture, koji se nalazi u istoimenom selu, a predstavlja kompleks naselja iz mlađeg kamenog doba. Reč je o najstarijem metalurškom centru na svetu u kome je danas, započeta izgradnja rekonstrukcije neolitskog sela, a postoji i ideja da se lokalitet poveže, turističkim vozom, sa Prokupljem, Kuršumlijom i Đavoljom Varoši. Put se dalje nastavlja ka Kuršumliji, koja je u srednjem veku bila prva prestonica Stefana Nemanje, koji je ovde sagradio svoja prva dva manastira svetog Nikolu i svetu Bogorodicu. U okolini se nalaze i predivne banje, Lukovska i Prolom, kao i impozantna Đavolja Varoš. Ovo je redak prirodni element, koji čine 202 kamene figure, koje su nastale srpljivim i dugotrajnim radom prirode. U svetu postoje slične pojave, ali kule Đavolje Varoši su znatno veće i postojanije, pa su samim tim najpoznatiji prirodni spomenik i zbog toga veoma atraktivne i primamljive mnogobrojnim posetiocima. Nalaze se na Radan planini, a do njih se može doći preko Kuršumlije i Bojnika, ali je najlakši i najlepši način planinarenjem iz Lebana.